Naslovna  |  Program  |  Dešavanja Sponzori  |  Press   Arhiva   Info  
English version Petak, 21. Novembar 2008. - 00:26:57
DOBRODOŠLI NA ZVANIČNU STRANICU BEOGRADSKOG MEĐUNARODNOG FILMSKOG FESTIVALA
 » DNEVNI PROGRAM
 - program Sava centra
 - program Dvorane kulturnog centra
 - program Doma omladine beograda
 - program Jugoslovenske kinoteke
 » CENE KARATA
- pogledajte cene karata za projekcije
RADNO VREME BLAGAJNE SAVA CENTRA OD 10 - 17 sati. Od 17 sati mogu se kupiti karte za projekcije filmova koji su toga dana na programu.

KATALOG 34. FEST-a - Može se kupiti na pultu ispred Velike dvorane Sava centra po ceni od 500 dinara
 » TOP10 FILMOVA:
 - filmovi koji su privukli najviše pažnje
 » B2B
 - pitching
 » SAVET FESTIVALA:
 - sastav saveta 34. FEST-a
 » Forum
 - pridružite nam se na forumu
 » PRESS CLIPPING
 - pregled štampe (šta drugi pišu o nama)
 » Statistika posećenosti
ukupno: 597,143 | danas: 7 | trenutno: 4
 » Anketa:
 Koliko filmova ćete gledati na FEST-u 06?
  Jedan
  Dva
  Više od 5
  Nijedan
Pogledajte neke od FEST-ovih promocionih spotova...
 » Poslednjih 5 tema sa foruma

© FEST 2006

dizajn i održavanje
- Goran Todorov -

 
naslovna


PREDSTAVLJAMO B2B PROJEKTE!

Svetlost (The Light)

Scenario i režija: Aktan Arim Kubat, Kirgistan
Produkcija: Oi Art, Altinaj Koicumanova, Kirgistan & A.S.A.P. Films, Čedomir Kolar, Francuska

Celokupni industrijski sistem Kirgistana je bio deo ogromnog vojnog i industrijskog kompleksa Sovjetskog Saveza. Specijalsti su dovedeni iz Rusije da rade u elektranama, fabrikama i u rudnicima. Teritorije su bile aktivno razvijane, lokalno stanovništvo je integrisano u orgoman geopolitički prostor ujedinjenog svovjetskog naroda.

Zajedno sa propadanjem SSSRa ovaj sistem je takođe uništen. Republika je dobila nezavisnost po raspadu sistema koji je isključio svaki pokušaj da postane nezavistan. Republika je izgubila svoj jedinog finansijera u svojoj izvoznoj proizvodnji. Kolhozi su snabdevali Centar mesom, pamukom, vunom i duvanom i omogućavali su republici proizvodnju snabdevajući je uljanim materijalima i tehnikom. Elektrane i fabrike, koje su bile specijalizovane za proizvodnju samo delova kompletnog proizvoda, izgubile su osećaj za svoje postojanje.

U trenutku kompletna nacija je ostala nezaposlena. Oni koji su ostali tu mnogo godina su morali da ponovo pronađu svoje mesto u životu, trenutno imenovano kao tržišna ekonomija.

Radnički grad na jugu republike bio smešten je smešten bližu velike tvorevine sovjetske industrije – Toktogul hidroelektrične stanice. Osobenost te konstrukcije jeste da je nastala posle kolapsa SSSRa. Kirgistansta republika, nezavisna i suverena država, koja je imala neiscrpne vodene resurse, postala je talac bivšeg sistema celokupne uprave. Celokupna kaskada hidroelektrične moćne stanice na reci Narin, imala je ujedinjenu upravu lociranu u drugoj nezavisnoj i suverenoj državi – Uzbekistanu. U skladu sa zakonom, sve što je bilo locirano na teritoriji republika, počevši od nuklearnog sistema, posle kolapsa SSSRa treba da pripadne tim republikama. Sve to je imalo za posledicu nerešive ekonomske i političke probleme.

Glavni junak filma treba da bude električar, poslednja karika u orgomnom energetskom sistemu. On treba da predstavlja svojevrstan ''most'' između geopolitičkih problema u post-sovjetskom prostoru i drugih ljudi. A život drugih

ljudi često ima nezavisan put. Uprkos činjenici da se ekonomsko pustošenje prvenstveno odnosilo na radnike u industriji, oni nisu prestali da vole, da pate, da budu prijatelji i uživaju. Naš tihi električar poseduje divno i široko srce, unosi u živote stanovnika tog malog grada ne samo električnu svetlost, već i svetlost ljubavi, odanosti, života i radosti. Svima je potreban: onima koji imaju problema sa električnim instalacijama, onima koji su uticajni u gradu, onima koji imaju problema u bračnim odnosima i onima kojima je jednostavno dosadno da žive. On će uspeti da pomogne svakome.

 

Aktan Arim Kubat je rođen u Kirgistanu 1957. godine. Studirao je na kirgistanksoj umetničkoj školi između 1976. i 1980. godine. Radio je kao umetnički direktor na nekoliko dugometražnih filmova. Njegova kratka drama Ljuljaška osvojila je nagrade na festivalima u Lokarnu, Beču, Singapuru i Ljubljani... i poslednji film trilogije The Chimp bio je izabran u sekciji ''Un Certain Regard'' na 54. medjunarodnom filmskom festivalu u Kanu.

Filmografija:
Pas je trčao ( kratki film, 1990.)
The swing ( kratki film, 1990.)
Stanica ( kratki film, 1995-2000.)
Hasan – Husen (kratki film)
Usvojeni sin (1998.)

OI Art je kompanija koja se bavi produkcijom filmova i specijalizovana je posebno za produkcije u Centralnoj i istočnoj Aziji. Filmovi suštinski prikazuju portret centralne Azije i istočnjačke filozofije, načina života, kulture, običaja, tradicije itd.

Cilj OI Art je u koprodukcijama sa najmanje jednom državom članicom Evropske Unije. Kakogod, kompanija ima međunarodnu marketinsku i poslovnu strategiju i takođe aktivno traži kontakte i partnerstva sa ostalim međunarodnim tržištima.

OI Art ima profesionalni upravljački tim. Jedan od pravaca kompanije je odobravanje kirgistanskog filmskog reditelja Aktana Arima Kubata koji ima značajno iskustvo u koprodukcijama i partnerstvima sa međunarodnim kompanijama.

OI Art je zvanično osnovan u novembru 2004. godine.

OI Art Film Producing Company
1, Dinara Asanova st.
720030, Bishkek, Kirgistan
Tel: + 996 312 656554
Fax: + 996 312 651963
Web: www.oyart.org

Rediteljska izjava Aktana Arima Kubata

Svetlost – zračna energija
Svetlost – elektomagnetni talasi
Svetlost – univerzum, svet, ljudi

Ja, Aktan Artim Kubat imam nameru da započnem bez scenarija sledeći filmski projekat Svetlost. Nisam blizak sa naučnim metodima u procesu pravljenja filma. Ne poznajem ni teroriju ni istoriju svetskog filma! Ja pravim film kakav vidim, želim i mogu! Siguran sam da je bilo koje umetničko delo – rezultat pojedinačnog rada na svakom delu, tako da su načini stvaranja svakog umetnika potpuno individualni. U toku nekoliko godina, kad sam režirao filmove, zaključio sam da svi scenariji koje sam ekranizovao igrali ulogu privlačnosti, traženja novca i ničega više. Duboko sam im zahvalan na tome. Ali čim ''mehanizam'' pravljenja filmova počne da radi, sve vrste unapred pripremljenih papira bi bile zaboravljene. Nema ništa moćnije, važnije i zanimljivije od života kao takvog. Svaki ljudski život je pun lepote, avantura i napetosti.

Dok sam radio na trilogiji Kurak, hteo sam da ispričam o svojoj sudbini, sećanjima, osećanjima na poverljivi način. I svakog puta sam želeo da pomognem običnim ljudima koji ne mogu da se ponašaju afektivno, da igraju ili da budu lažni. Oni reprodukuju svoja osećanja, sećanja i sudbinu na platno.

Pokušao sam da uhvatim atmosferu svog detinjstva, mladosti, prošlosti. Pokušao sam da govorim o svojoj sudbini, ali da se to osnosi i na sudbine drugih ljudi. Mislim da sam napravio film koji može biti imenovan kao poverljiv, ali koji nema sopstvenu tradiciju, trendove, pravce. I zbog toga je za uspeh svake slike često zaslužna prilika, ili neobjašnjiva sreća.